Dodatna pojašnjenja Porezne uprave oko utvrđivanja porezne rezidentnosti

Nakon poziva građanima – hrvatskim rezidentima da dobrovoljno prijave inozemne primitke ostvarene u prethodnim godinama, Porezna uprava objavila je u utorak dodatna pojašnjenja s obzirom da povećani broj upita državljana koji žive u inozemstvu i puno netočnih informacija u javnom prostoru oko utvrđivanja porezne rezidentnosti.

Tako ističu da se plaćanje poreza ne određuje prema državljanstvu ili prijavljenom prebivalištu već prema poreznoj rezidentnosti kao središtu životnih interesa. Pritom osobe koje imaju užu obitelj (supružnika i/ili djecu) imaju poreznu rezidentnost tamo gdje im se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebito za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i slično). 

Osobi koja je samac, porezna rezidentnost se određuje prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem od 183 dana, navode. 

Za hrvatske državljane koji su s užom obitelji ili kao samci odselili iz Hrvatske prije 2016. godine ili imaju užu obitelj izvan RH pretpostavlja se da nisu više hrvatski porezni rezidenti te stoga nisu ni u obvezi prijavljivati svoje ukupno ostvarene primitke po načelu svjetskog dohotka u RH. Sve i da imaju određenu nekretninu, koju su naslijedili ili kupili u RH, koju možda i iznajmljuju u RH i po toj osnovi plaćaju porez u RH to ih ne čini hrvatskim poreznim rezidentima, navode iz Porezne uprave. 

Radi pogrešnih informacija u javnom prostoru mnogi hrvatski državljani koji već godinama s obitelji žive izvan RH sada pitaju trebaju li što prijavljivati u RH, pa iz Porezne uprave naglašavaju da oni nemaju obveze prijave ukupno ostvarenih primitaka u RH.

Samo osobe koje su promijenile poreznu rezidentnost u razdoblju od 2016. godine do danas, na način da su se odselili i prenijeli središte životnih interesa izvan RH, a nisu se odjavili iz porezne rezidentnosti RH moraju to učiniti podnošenjem Obrasca TI te podnošenjem potvrde o poreznoj rezidentnosti te druge države kako bi se činjenica promjene porezne rezidentnosti mogla utvrditi unazad za protekla razdoblja, kažu u Poreznoj upravi.

Nadalje, radi brojnih upita, Porezna uprava navodi da se postupak dobrovoljnog prijavljivanja primitaka iz inozemstva ostvaruje podnošenjem obrasca Dobrovoljna prijava ino primitaka​ te po potrebi drugih obrazaca navedenih na internetskoj stranici Porezne uprave. 

U postupku utvrđivanja eventualne porezne obveze, sukladno dobrovoljnoj prijavi ino primitaka, primijenit će se metoda koja je povoljnija za poreznog obveznika: kumulativna prijava ostvarenih primitaka za prethodne godine u tekućoj godini uz obračun poreza prema poreznim pravilima za tekuću godinu (kumulativni obračun) ili obračun po godinama za prethodne godine uz priznavanje osobnih odbitaka i poreznih stopa prema pojedinoj godini (obračun po godinama), poručuju.

Potom navode da će metoda kumulativnog obračuna biti povoljnija za ino primitke ostvarene po osnovi konačnih dohodaka (dohodak od imovine i imovinskih prava i dohodak od kapitala) s obzirom na primjenu danas važeće porezne stope neovisno o visini ostvarenog primitka, potom za primitke ostvarene po osnovi dohotka od osiguranja, s obzirom da je kao izvor dohotka ukinut primitak od osiguranja, zatim za primitke ostvarene po osnovi nesamostalnog rada za mlade osobe radi korištenja porezne olakšice za mlade osobe te za primitke ostvarene po osnovi godišnjih dohodaka, u pravilu, za stjecatelje koji su u prethodnim godinama već iskoristili propisane osobne odbitke.

Metoda obračuna po godinama bit će, u pravilu, povoljnija za obveznike koji u prethodnim godinama nisu iskoristili propisane osobne odbitke jer će na taj način iskoristiti neiskorišten osobni odbitak po godinama, napominju iz Porezne uprave.

Na temelju svake Dobrovoljne prijave ino primitaka u postupku utvrđivanja porezne obveze Porezna uprava primijenit će metodu obračuna koja će za poreznog obveznika biti povoljnija, zaključuju iz Porezne uprave.

(HINA, 15. 2. 2022.)

Ostale objave